"Vidi tata ! Vidi ovu kapu na štapu !"- viče jedan dječačić, na što mu njegov otac hladnokrvno odgovara : -"Kapa ? Pa što onda ? Šta mi imamo s tim ? Hajde, sine, idemo ! " Nedužno dječje pitanje, ravnodušan očev odgovor- pa ipak će to ući u povijest. Prizor se događa na tržnici mjestašca Altdorf u kantonu Uri, koji je jedan od tri šumska kantona, koja tvore jezgru današnje Švicarske. Početak je 14.stoljeća- Uri, Schwyz i Unterwalden su tek nedavno uspostavili savez, da bi međusobne nesuglasice rješavali arbitražom i kako bi se zajedno mogli boriti protiv vanjskih neprijatelja. William Tell je bio veliki ljubitelj slobode, pa se zato s tolikim prezirom tog jutra i odnosio prema kapi koju je na motku postavio Hermann Gessler, namjesnik poslan iz Beča. Naime, Gessler je objavio, da kad on sam nije prisutan, ta kapa predstavlja njegovu vlast. Zato svi koji su u prolazu, moraju zastati i pozdraviti se s tom kapom. Međutim jedan plaćenik Friesshart opaža Tellovo nehajno ponašanje prema kapi, pa ga zaustavlja spuštenim kopljem : "Stoj tu ! Optužujem te u carevo ime !" Tell se jedan trenutak od straha da će ga odvesti uopće nije snašao, pa je njegov sin Walter otrčao po pomoć, i uskoro se vratio sa mnogo seljaka koji su se također zgražavali nad tim bezobraznim namjesnikovim zahtjevom. I baš u trenutku kad je skoro započela tučnjava između Friessharta i Tella, stiže sam namjesnik. On naravno želi čuti što se događa, i biva vrlo nezadovoljan odgovorom. A uz to, čuo je i da je Tell vrsni strijelac, kojega je i sam sin pohvalio:" Moj otac može na pedeset sežanja skinuti jabuku sa stabla !" Namjesnik se na te riječi pakosno nasmiješio i naredio Tellu da dokaže vještinu gađajući jabuku- ali ne na stablu, nego onu na sinovoj glavi ! Mnoštvo oko njih je počelo protestirati, Tell je molio za milost, ali Gessler se oglušio i rekao :"Strijeljaj ili umri ! I ti i mali ! "
I tako se Tell polako počeo pribirati i pripremati za strašnu kušnju. A Walter je toliko vjerovao u oca, da je odbio povez na očima. Tell stavlja strelicu u arbalet, počinje ciljati, ali onda naglo zastaje, vadi drugu strelicu iz svog tobolca i zatiče je za pojas. I tek onda razapinje prvu strelicu koja je rascijepila jabuku na dva dijela. Dječak smjesta trči ocu u naručje, a Gessler mu čestita i usput ga upita zašto je pripremio drugu strelicu. Na to mu Tell odgovori da je pogodila strelica njegovo dijete, ovom drugom bi gađao njega. Zbog takve drskosti on ga baca u tamnicu. No, kako su ga prevozili preko jezera Lucerne, jak vjetar je stvarao divlje valove, pa su se lađari prisjetili da je Tell također i iskusan lađar, pa su molili Gesslera da ga odveže i preda mu kormilo. On je tada brod uspješno priveo kraju, no u prolazu kraj litice je iskočio i pobjegao u slobodu.
Sada kad se oslobodio, Tell se zarekao da će se osvetiti i privesti kraju Gesslerovu tiraniju. Kako je znao kojim se putem namjesnik vraća u svoj dvor, sakrio se iza grma, koji je gledao na usječeni šumski put, i tu ga je pričekao. Kad je naišao, Tellova strelica je našla put svome cilju, i Gessler pada na tlo, i u zadnjim izdisajima hropće ubojičino ime. To je bila prva od mnogih strelica u borbi za švicarsku neovisnost.
Priča je o Williamu Tellu već u 16.stoljeću pala pod sumnju. Tada je ljetopisac kantona Saint Gall zapisao da se u trima šumskim kantonima "pričaju čudesa o njihovoj starosti i podrijetlu", pa nadodaje :" slutim da su sve to dobrim dijelom bajke, a dio da se ne da povezati s istinom". Godine 1760. , švicarski je pastor Uriel Freudenberg objavio pamflet kojim je povezao Tella i jednog legendarnog danskog junaka, našto su urijske vlasti naredile da se to dijelo spali. A Schiller je pak izjavio da si je pri pisanju drame o Tellu, uzeo pjesničku slobodu, pa ga pretvorio u središnji lik borca za švicarsku slobodu. Konačan je udarac toj legendi zadao povjesničar Joseph Eutych Kopp u tri znanstvene rasprave objavljene između 1835.g i 1853.g. Poslije temeljite pretrage arhiva svih tih triju kantona, došlo se do zaključka da William Tell nije nikada niti postojao.
No, kao i svi drugi narodi, i Švicarci moraju imati svoga nacionalnoga junaka. Zato se legendarnom Tellu čuva spomen-posuda u zemlji. Tako turiste vode od kamenog izboja na jezeru Luzern, do onoga na koji je Tell skočio i pobjegao, do usječenog puta kroz šumu, gdje je dočekao Gesslera. Sve do 1569.g, na tržnici je u Altdorfu stajala lipa- baš ona pod čijim je granama Walter dočekao očevu strelicu, no u stvarnosti su se pod njom održavale sudske istrage.